Auguste Ghio Voir et modifier les données sur Wikidata (p. 173-203).
◄  X
XII  ►

XI

Vendrédi, Atipa rouçouwai visite, di Jean-Gailla ; li té in hò.

— Mo anpprendne to Cayenne, dit Jean-Gailla, mo vini wai to. To ça oune nègue qui connaite toute zaffai di peye la, conté mo yé moceau donc ? Mo content causé qué to.

— Volonkié, compè ! réponne Antipa. En nous pronmeinnein, là-sous crique, bò di pont chainne ; pendant nous ca pronmeinnein la, nous wa causé.

Yé soti ; yé prend chimin là-sous crique.

Jean-Gailla ça oune nègue Karoabo ; a peye Wacapou, ça arada. So nom di vrai, ça Jean. Li si lesse, dipis li pitit, so pitit compangnin té c’appelé li : Jean-Gailla. Li gadé nom di joué la.

— To wai, dit Atipa, zaffai peye la, li beaucoup meinme. Pou raconté to toute, jouq dimain, athò conça, mo pencò fini.

— Moceau lamorie millò, passé cassave sec, réponne Jean-Gailla ; raconté mo moceau toujou.

— Li gain oune tas blangue, coumencé Atipa, qui pas connaite ni nous, ni Cayenne ; yé wlé palé di nous, yé wlé savé, zaffai di peye la, passé ça yé lombri entéré landans. Aussi, pi beaucoup, a mentò, a zaffai qui pas vrai, oune so, yé ca écrit.

— Gouvènò té voyé oune, annein passé, la térotoai contesté ; ça la, faut tiré li, li palé bin di nous peye, en France. Lò li dit, li té malade, a Kourou, côté blangue mouri si beaucoup, òtefoai.

— Ça qui allé, la danbois, qué Apatou la, a pas soumaqué li dépensé pou bon kiò ? Ça li dit, mouché Loupriè palé di ça caba. Auillé li roumonté qué moune, fait tablissement, li allé fait yé kioé li, la òte peye. Est-ce oune moune pouvé connaite toute la tè ? Est-ce a voyage qui sérié ça ?

— Tout ça zaffai li écrit di placè, a mouché Laboudette qui rarconté li toute, la Maronni. Yé baille li lacroaii, yé baille li soumaqué. Pauve Apatou pa, ça nègue, a ouni fisi, oune so, yé baille li. To crai Apatout té pouvé content di ça ?

— Oune rang, c’appelé cassave, racine. Pou òte, a blangue, oune so, qui gain case qué fanmi. Pou nous pa, nous ca rété la danbois, la grand savanne, en bas palmisse.

— Mo connaite oune, qui fait toute oune lhistoai di peye la. Li pas té jain soti, di so bireau, Cayenne ; ça la té wlé lacroai aussi. Li gain si tant, qui wlé rouban rouge la, sans fait engnin. Yé baille li lacroai, toute meinme ; a blangue caba.

— Li té ca flatté ladmistration, oune so. Li dit : Blangue ca fait milate qué nègue lhonnò, quand li ca prend yé la bireau, lò li ca baille yé place.

— Est-ce a oune lhonnò ça ? A nous droai di gain place, draite kou blangue ; a lesprit di tête qui ca coumandé. Ou wlé rouban ? çassé li, di oune bon façon ; ou pas divaiite monté, là-sous dos òte, pou gain li. Yé réponne li conça :

— Mouché, nègue qué milate pas prend, ça ou dit la, pou oune insoulte non ; yé savé li gain beaucoup, bin qui yé pas gens di coulò, l’admistration pas jain honnoré yé.

— Li té pè so femme, kou guiabe pè dileau beinni. Oune jou, oune di so employé, fait ça pitit chanté la, pou li :

MOUCHÉ BÉCRON

La-sous lai, Pitit houomme habillé en gris.




Li té gain, à Cayenne,
Oune vié pitit mouché,
Tout ridé,
So femme, ça so captainne,
Li pas pouvé trounein, ni viré,
Maché, ni palé,
Toussé, ni craché,
Si madanme pas savé.
Mouché Bécron, (bis)
Doumandé pèmichon.

— Oune òte fait oune live, là-sous zaffai Chinbo yé la ; a oune calou li brassé. Li c’appelé chiri-chiri, chéri-chéri. A zimage li obligé metté, landans live la, pou moune té pouvé lit li. Lò Criquet wai so potré landans, li meinme pè.

— Ça mouché la té ca çassé toute palò li pouvé contré, pou foutant di nègue ; li appelé yé, toute façon : face mamite, tête crépie, tosse d’ébenne.

— Lò li ca fait matelot blangue qué matelot nègue briga, la so bò, a matelot blangue yé la, qui toujou pi fò.

— Côté li wai nègue, li té ca charadé yé. Oune jou, li té gain madanme milatresse, la gouvelment ; li dit so zanmi yé la : temps la somme ; zòte pou ca wai, coument la salle la somme ? est-ce a moune qui gain lesprit ca palé conça ?

— Là-sous latè, gain beaucoup moune conça ; yé wlé palé rinq di zaffai yé pas savé. Ou wlé fait lhistoai di oune peye, qui ou pas connaite ; lò ou wai ou pas pouvé dit engnin di peye la, hipp ! ou ca monté là-sous nègue. A pas lessé guiòle tambou, pou batte la so gogo ça ? Et pou dit qui ça bongué ? pou dit nègue yé lapeau noai. Est-ce li gain moune qui ca ignoré ça ?

— A kou, en France, qui ça qui ça yé ca fait, si yé pas metté oune nègue landans, zaffai la pas chouite ; faut toujou oune nègue sévi bouffon landans. A zaffai qui sérié ça ?

— Si nous té ca charadé massogan yé la conça, yé té wa content ? yé té wa dit, nous pas bon. Yé crai, nous pas savé foutant di moune, aussi ? chia ! Si nous té wlé charadé yé, yé té pou ca gain bouche pou palé.

— Toute mékié blangue fait, nègue faiit li, aussi. Nègue écrit, fait la conmédie, jouq yé lévé statoue pou yé, en France. Sodat qui ça sodat, blangue ca gadé, kou pronmiè mékié, nègue fait li ; nègue vini général, la peye blangue, la peye nègue, tout patout ; heinbin ! qui ça moune yé la wlé encò ?

— Li gain oune òte, qui vini ici la ; li rété quinze jou. Ça oune placè, oune so, li wai, la Maronni. si to tendé li ca palé, en France, coument coulève ca valé pitit nègue, tout envie ; si to fait yé lit to, live li écrit, compè ! to wa pè soti, meinme la larie Cayenne.

— Mo savé yé kioé oune tigue, òbò lageôle ; mé, tigue la pas té jain dévoré pessone. Qui moune tigue jain mangé landans peye la ? Sèpent qui ça sèpent, ou ca rété dé, tois an, sans tendé palé, di oune moune sèpent piqué.

— Li gain médecin qui fait jouq rappòt, baille minisse, pou dit nous peye a pripri, oune so ; pou yé, ça la maricage nous ca fica, ça la pripri nous ca vive, kou crapaud conça. To pou ca wlé vrai ; heinbin ! ça qui fait rappòt la, yé pas jain vini Cayenne.

— A dipis zaffai rédivisse la lévé, ou ca tendé tripotage, encò, là-sous peye la. Palò beaucoup, machoai gonflé ; live la mêlé.

— To savé, compè, lò gros bois tombé, chakin ca coupé yé branche. Mo pouvé assouré to, faut oune nègue qui fò, pou chaviré tout ça palò yé la, pou peye la pouvé lévé. Nous wa songé so nom, jouq nous mouri, kou ça di Laussat, Lallouette, Paul Dounez.

— Mé, ça qui té ca vendé nègue ici la, òtefoai ; ça qui té ca voyé kinbé pauve malhoré yé la, jouq la danbois, côté yé té c’allé çassé yé roupos ; ça qui chagé di fait peye la vancé, yé ca lessé li kioulé dèiè ; ça yé la, nous pas wlé tendé yé nom.

— Ça moune yé la divaite allé, meinme, lessé nous. Camza tricòlò yé la pati, pou òte peye, caba, òte yé la gain pou souiive yé.

— To tendé palé dit Napoléron qui té général, òtefoai, en France la ?

— Oui, réponne Jean-Gailla ; nous té ca fait so fête, quinze août, anvant proussien kinbé li, la laguiè Sédan la. Mo wai so potré, en général.

— A pas ça la, rouprendne Atipa ; ça la, a pitit Napoléron la ; li pas té jain général. Li té ca poté habit général, conça, pou flatté sodat. Ça mo ca palé to la, a té grand la. Li té marié qué oune moune Martinique. Li cassé pronmiè libèté, òtefoai la, pou nègue té rété travaille, batis canne so beau-pè.

— Aussi, jou yé metté statoue, pou so femme, la Martinique, oune nègue frotté caca là-sous. A ça, oune so, li té pouvé faiti. Yé condamnein nègue la, tois mois.

— Heinbin ! nous meinme, si yé gain malhò fait quichose ici la, pou moune qui fait peye la di mal, quand meinme ça la boue, nous wa frotté là-sous.

— A qui ça, doumandé Jean-Gailla, a rédivisse to té ca palé, titalhò la ?

— Orho, compè ! réponne Atipa, mo meinme pas connait yé. Zòrè encoin tête. Mo tendé yé dit, a oune façon tigue tè, qui mauvé, passé pòpòte ; mé, yé pas condamnein non ; yé libe.

— Qui ça to ca dit, rhélé Jean-Gailla ? yé pi mauvé, passé pòpòte, et pis yé libe.

— A conça zaffai blangue c’allé, rouprendne Atipa ; to pou ca wai grand vòlò yé la, yé toute libe, dèhrò, kou rédivisse conça. La lageôle, a pitit vòlò yé la, oune so, qui fronmein.

— Magré ça, mo pou ca crai yé wa metté rédivisse pronmeinnein, la larie, Cayenne, conça. A qui tafia, blangue yé la wa boai, pou fait ça zaffai la ?

Là-sous crique, yé contré qué dé nègresse zappât, qui té soti pêché qué yé planche. Yé croucrou té plein qué chanque qué zappât.

— To ça nègue en bas, rouprendne Atipa, to pas connaite quakié au vent, ni ça qui proche Cayenne yé la, a di yé mo ké causé qué to.

— Si to wlé, mo ké coumencé palé to di Oyapoc ; a oune quakié mo content, et pis, mo allé souvent bò la. Ça la, qui gain bon moune. Lomba, Brissel, mouché Geinne. Brissel, ça pronmiè nègue Oyapoc.

— Lomba, quand toute moune ca bandonnein bitachon, pou vini Cayenne, a lò la, li ca prend chimin Oyapoc ; palé mo di ça.

— Blangue yé la, zòte songé bongué donc, pou tiré, paroaisse Oyapoc, di vié pénitencié la ?

— Li té gain oune monpè, oune temps, la la, a galérie léglise la, qui té ça so pac cabrite. Oune jou, mouché Hinnique roumin li oune roumin, pou ça ; so oueil té chaud. Mé, a té oune bon monpè ; li mouri.

— Mo allé Oyapoc, oune foai, qué ras l’marée, mo manqué neyé la Coumarouman. Lò la, cacasse Léridan qué gòlette Tigno la, té la encò.

— Si to wai batis nègue Ouannari yé la, coument yé grand, coument yé belle ? Ça pronmiè batis mangnoc di nous peye. Wangue to content la, a so peye. A la pou to wai nègue ca gragé mangnoc, nègresse ca pilé farine.

— Si to pas vaillant, nègresse Ouannari wa fait to rhonté. Oune jou, oune dit mo :

— Mouché Atipa, si mo planté ou, ou wa soti ?

— Mo réponne, qué vanté, coument madanme, mo wa soti, anvant batoto, la batis nòve.

— Poté mo pangnin mangnoc la, la case, pou mo.

— Compè ! mo prend pangnin la ; si mo té pas solide conça, mo té gonflé. A pas pitit chage mangnoc, nègresse yé la ca poté. Si to wai coument yé motoutou qué yé mannaré joli !

— Tout lé zan, moune Oyapoc c’allé la Ouassa, commècé qué potigué. Mo allé, qué yé, oune foai. Côté qui gain piraye, compè ! posson qui groumand ; et caïman, athò ? Jou la, a qué pagaye, nous té ca fait chimin, landans caïman yé la, pou nous passé. Si to tombé la dileau, pas la peinne.

— Quand faim ca passé conça, nègue yé la c’allé pêché piraye ; a li pronmiè, yé ca kinbé ; lò la, yé ca dit : nous c’allé la lamorie. La beautemps, ça la cannon, la mitan pripri, to ca dronmi, pou maque pas mangé to.

— La téritoai contesté la, a dé zaffai qui ca passé ! chin pas la, tigue prend peye. Gnanpoint blangue, gnanpoint gendanme ; chakin ca fait yé pa.

— A pou ça to wai, pòpòte, qui wlé maron yé maron, ca vini Cayenne dit, yé wai l’ò la la. Quand yé mouqué milate yé la, prend yé soumaqué, yé rivé là-bas la, to pou ca wai yé oueil encò.

— Et potigué qui té ca fait Bosco, Cayenne la ; a pas ça zaffai la li fait ? li doumandé pou allé çassé l’ò, là-bas la ; yé wai li c’allé lanmesse, yé crai ça bon moune, yé baille li soumaqué. Oune foai li gain soumaqué la, fio fiate.

— Beif qui riivé pronmiè, yé boai pi bon dileau ; òte pou ca roucoumencé ça zaffai la, ni mo pas crai, moune yé la wa lessé yé trapé yé, encò conça.

— Pouague, a òte façon moune ; yé pas bin, qué yé compangnin, kou Oyapoc. Moune Croueye pas zanmi, qué moune grand riviè.

— La la toujou gain zaffai, pou vote. Oune jou, gendanme obligé soti, draite kou jou yé té metté sodat, la larie Cayenne, pou lasinic mouché Ronnat qui té pédi la. Est-ce yé jain trouvé vòlò la ? Jouq athò, toute moune crai, a mouché la meinme qui té vòlò so lasinic.

— Dipis zaffai boug la Janmaïque la lévé, pas la peinne. Croueye qué grand riviè carté, pi beaucoup encò.

— Òte fait yé sotte, acheté case, la lavase Guizamboug la ; yé lessé yé gòlette, pou entré landans dispite la. Choumingue roué passé zòte !

— La beautemps, ça en bas oune pitit pied zanmanne, la dégrad la, moune vote yé la ca dronmi, gnanpoint case, gnanpoint dileau, la la.

— Longtemps, li té gain grand bitachon, la ça quakié la ; athò la, ou pou ca wai oune encò. Potigué, cabresse inguin, a yé bitachon, pi beaucoup, qui plein lariviè la.

— Grand bitachon yé la, té la tè basse ; yé toute entré la lavase. Mo savé plantage ca vini toute temps, et pis vite landans ; mé, aussi faut nègue beaucoup, pou fouillé pelle.

— Mouché Guizan, qui té ca fait ça bitachon yé la, pas té savé faut diminoué bras landans toute travail ; pi ou ca fait beaucoup travail, qué pitit moceau moune, li pas pi millò ?

— Gnanpoint moune, athò la ; ça vrai ; mé, oune jou, li wa gain. Si bitachon yé la té la tè rhaute, nous té wa routrouvé yé ; ni yé case, ni yé frit pas té ca entré la lavase ; et pis, yé té wa pi sain.

— Aussi, lò mo ca tendé, jounein jodi, moune qui pas connaite engnin di peye la, ca palé di routabli tè basse Pouague, a ari, oune so, mo ca ari.

— Si to wlé fait chagement crapa, allé la Croueye ; ça so peye.

— Oune jou, mo wai oune noce, qué cannon ca fait la mousse. Cannon la marié la, té gain oune grand ponit macari. Landans li, yé té ca chanté ça chanté :


Pitit cannòte nagé pou mo wai to,
Nagé, nagé cannòte nagé.
Pitit cannòte, to pas savé nagé,
Nagé, nagé, cannòte nagé.
Joli cannòte dansé, pou yé wai to.
Nagé, nagé, cannòte nagé.
Pitit cannòte couri pou nous rivé,
Nagé, nagé cannòte nagé.

— Moune Pouague content pêché. Mo allé la pêche qué yé, la Béague ; nous flambeau milet, nous reinté posson ; a la mo wai pi belle bacawa chanque. Bò la, yé c’allé pêché qué grand catouri ; oune jou, araie guiable, manqué chaviré nous cannon.

— Oune foai, nous té ca poussé cannon là-sous la vase ; tout di oune coup, oune canmarade rhélé : Aye ! Nous doumandé a qui ça ? nous té crai a bête qui piqué li. A té so còde calinbé qui fait li pè ; li wai so trace là-sous la vase la, li té crai a sèpent. A pas pitit ari, nous ari li.

— Kau, a pitit quakié ; li pas gain grand zaffai landans. So lariviè tout pitit, plein qué cran-cran, qué zòrè nanne. Yé ca fait travaux, dé foai, tou lé zan, pou empêché zòrè nanne bouché lariviè la.

— Nègue Kau carokié. Blangue c’appelé yé, kauvien ; ça coquin, pitôt, yé té divaite appelé yé ; si to couté yé, a to temps to ca pédi.

— A dé, oune so, landans, mo ca tiré, Totie qué Léoville. Ça la té sérié, pou toute nègue Kau ; li té gain médaiille aussi.

— Pou médaille pa, lò nègue mérité li, yé ca baille li. Ladmistration pas chin, pou médaille ; li wa baille to dix meinme, si to wlé ; mé, pou lacroai la, défendne !

— A kou prix Montyon la, to crai a ça qui mérité qui ca gain li ? A pas vrai ça. A pou ça qui ca soin gouvènò, qué gros tête, oune so. Ça qui ca trété pauve moune, yé trouvé ça sèvice la, pas assez grand, pou gain prix la.

— A pou ça to wai, la conmédie ca dit, lò yé ca voyé çassé to, landans oune case, rinq pou soin donmestique, qué coché ; oune jou, yé wa voyé çassé to, pou soin chouval qué chin. Lò a ça basse moune yé la, oune so, to ca trété, compè ! Montyon la, a pas pou to.

— Gadé madanme Régrisse, mandanme Anman, qué oune tas òte vié femme, yé soin pauve moune toute yé lavie ; gadé wai, si yé jain baille oune di yé quichose. A conça zaffai ca maché, la peye la.

— A Kau, mo wai oune commandant soti, jouq dèrhò di tribinal, pou batte oune nègue qui té ca babié, pace yé condamnein li.

— Oune foai, longtemps, la ça quakié la, oune coumandant té gain oune mariage, pou fait. La veille di mariage, la yé voyé çassé li, pressé, pou quichose qui té passé, la so bitachon.

— Li té gain oune commis, gouvelment pas ni connaite, ni nommein. Li dit commis la : mo obligé pati ; zaffai mariage la toute faite, pou dimain, nous pas pouvé rouvoyé li. Ou wa marié moune yé la pou mo.

— Qui dit, qui fait. Lendimain, commis la metté ceintou tricòlò, li crasé so mariage, tranquillement. Lò coumandant rouvini, a li qui signein toute papié yé la. Qui blangue qui jain savé ça zaffai la, Cayenne ?

— Moune yé la meinme té tout content, di wai yé pas rouvouyé yé mariage. Qui coumandant au bin commis marié yé, yé té bin tranquille. Yé marié yé qué ceintou, li bon.

— Yé réson ; a ceintou la qui ça toute. Mariage la pas faite en cachette ; commis la pas vòlò ceintou la. Est-ce moune qui té la noce la, té obligé savé si ça commis au bin si ça coumandant ?

— Côté femme ca pagaye, di vrai vrai, ça Oyac ; bon quakié, compè ! A pas pace a mo latè, mo ca dit to ça non ? li gain bon, li gain mauvé : Bannanne guianga, gemblon, parépou gras, a yé peye.

— Mo pas jain wai, côté yé ca fait grand mayouri, pou couvri case, passé Oyac ; a qué feille waye, oune so, nous ca couvri case.

— Oune jou, la crique Gabrielle, apré oune grand mayouri conça, nous dressé oune canmougué, la couroai la ; compè ! la découp, li vini chaud, ou wa dit ça té dansé nous té préparé. Maringouin té ca tombé, kou la fimein ; a té qué cachecache wara, nous té ca fait la boucanne.

— Oune nègue boai so boai, li entré, landans dansé la, qué oune bitan, draite kou ça di Tricòlò conça ; li coumencé chanté :


Gadé coument mo sou,
Avou gningnin,
Oui mo boai, mo boai,
Avou gningnin.

— Nous toute wai li pas draite, nous lessé li chanté. Tout di oune coup, li fait oune pòcò. Pou ça pa, toute moune vini frai ; pessonne pas wlé dansé encò.

— Nègue la còlè ; li coumencé ca palé, ca fait train. Pessonne pas réponne li.

— Lò mo wai conça, mo dit li : canmarade, a ou meinme ca batte ou tambou, a ou meinme ca dansé ; ou ca palé, ou fait ou saloprie, pessonne pas réponne ou, pessonne pas dit ou engnin ; lessé nous anmisé tranquille.

— Mo pencò fronmein mo bouche meinme, nègue la soti dèrhò, plipe ! Li coumencé troussé so bras.

— A to qui pi cranne, li dit mo, a to ca réponne, soti ; mé dileau, mé savon. Toute to compangnin yé la, pouvé vini. Rate mouri, la tas mi, a so lhonnò. Si zòte batte mo, mo pas wlé mangé cassave encò.

— Mo dit to, li té décidé, pou fait quichose, anvant quichose fait li.

— Mo soti toute souite ; mo dit, gnanpoint gendanme ici la, la dé coup, zaffai la ké fini. Kou mo couvri en gade conça, pou tiré li oune coup l’ tête, canmarade yé la toute vini séparé nous.

— Mo pas té còlè ; mé, si mo sèpent grage la, té monté la mo tête, nègue la té pédi la mo lanmain ; mo pas té ca lessé li conça.

— Canmarade yé la dit mo, pas couté li ; li dérangé. A dileau canne la, qui ca palé, a pas li.

— Lò li wai li palé, tée ! pessonne pas okioupé di li encò, li prend so chimin, li allé.

— Nous roucoumencé dansé, qué ça chanté la :


Pitit posson salé,
Guélingué salé.
Pitit posson roti,
Guélingué salé.

— Toute souite apré, oune òte train lévé, landans dansé la. Ça coup la, cété dé femme qui coumencé fait oune blogodowe, qui coumencé briga pou yé houomme. Yé granfignin visage yé compagnin, ou wa adit a moune qui briga qué chate.

— Pou dolo òte la, oune dit : Ça qui ca trempé la, a li qui la mo kiò ; a pas ça qui ca baille mo canmougué la.

— Mo pas combòche qué to, réponne òte la ; mo pas to matro. A qué ça palò la, bataille la coumencé.

— Mo dit, hé ! bongué soti guiabe placé ; lessé mo prend chimin mo case. Pitit moune pas couté manman, yé mouri solé midi. Mo femme pas té wlé mo vini landans mayouri la caba ; mo pati lessé nègresse yé la, ca jouré yé compangnin.

— Oune foai, mo fait chimin Kau pa tè ; mo roumassé totie, jouq mo lass. Pi mo ca maché, a conça mo té ca jité ça qui pi pitit, pou prend gros nòtai yé la. Lò mo rivé, la calbet chique, mo té gain mo compte.

— Blangue qui tabli colonnie la, yé té draite kou inguin ; auillé yé rété ensembme, oune côté, yé té c’allé fica, oune oune, tout patout, loin di yé compangnin. Pendant li gain ça qui té c’allé Oyapoc, òte té ca filé la Mannan.

— Lò la, si yé té ca peyé térain, blangue yé la, té pou ca papillé, tout patou conça. A pou ça, dipis ça temps la, meinme, mouché Malouette té wlé fait yé peyé térain yé la. Li té réson.

— Conseil comprendne ça ; li ca fait peyé, athò la ; mé, mo trouvé li ta ; pi grand mal la fait caba.

— Moune yé la té c’allé loin, sans songé fait chimin, pou contré quakié yé la, òte qué òte. Quand li gain oune pitit trace, tout conconnin, nègue fait, pou allé wai yé compangnin, blangue c’appelé li, chimin coquin.

— Mé chimin calbet chique la, est-ce yé té divaite lessé li bouché conça ? au contrai, yé té divaite lovri, à Kau, vié chimin qui la bitachon Sabe la, pou allé Pouague.

— Fait oune boute ladigue, di Janmaïque la Croueye, est-ce a grand zaffai ça ? Si yé té okioupé, pitit moceau, di route, athò la, nous té wa allé di Ratamina, pa tè, jouq Ouannari, jouq Oyapoc.

— A kou en bas, a inguin yé té ca baille lette la Mannan, pou pouté Riacoubo. Coument inguin yé la té ca fait vini, est-ce criole pas té ké pouvé vini aussi ?

— Gadé dipis pénitencié fait télégraphe la, est-ce moune pou ca vini, pa tè, di Maronni ?

— D’abò blangue òtefoai yé la, pas té wlé fait chimin, yé toute té divaite rété Lacôte, la Matouri. Quand ça quakié yé la, té wa plein qué moune, a lò la, nous té wa songé allé pi loin.

— La Loura la, li té gain oune monpè qui té toujou mal qué chef yé la. Oune jou, gouvènò té vini la la ; toute gros tête di quakié la, soti pronmeinnein qué li. Monpé la lévé oune quatòze qué coumandant, dèiè gouvènò la meinme.

— Si zòte pas caouca, toute souite, rhélé mouché Loubo, mo ké metté zòte tout lé dé, a la réson.

— Oune òte jou, a qué l’ mai li gain train. Ça foai la, a tribinal qui fini yé différence.

— Lò, en France, yé palé pronmiè foai, pou pas peyé monpè, li gain oune mouché yé c’appelé Joule Simon, mo crai, qui pa té d’accò, qué so collègue yé la, pou ça. Li pas wlé, quand yé fini dit yé lanmesse, monpè allé fait òte mékié, pou gain yé lavie.

— Qui ça mouché la té wa dit, si li té vini Oyac ? mo wai, la la, monpè metté tranmail, kou pêchò conça ; et mo pas trouvé monpè la mal fé, pace si li gain moune qui conconme, li pas gain mékié qui sotte.

— Matouri pa ; dent canman dòcò ! nègue la la téribe. Jou di vote, si to pas d’accò qué yé, nègue penga to lapeau, ça qué bâton, yé ca rouçouwai to.

— Quand to wai yé fait to oune cadeau, hein ! lò la to pouvé dit, crique plein, pativié roufisé. Yé pronmiè travail, ça cherbon ; yé c’appelé ça, yé denrée.

— Nègue Crique fouillé pa, yé ca prend alanman fait machandise. Yé ca afété yé cannon, qué zèbe, pou poté Cayenne.

— Toute mékié ca nouri so maite, dit Jean-Gailla.

— To wa beau dit, ça to wlé, rouprendne Atipa ; coupé zèbe, là-sous ladigue, poté Cayenne, ça pas mékié ça.

— Oune jou, dimanche, cété pronmiè commignon, la paroaisse ; mo passé la, a moune Cayenne, oune so, li té gain. Tout patout, côté to rhélé : ago, ici ! lò to entré, la couroai yé la, a moune Cayenne to ca wai.

— Qui ça li gain pou wai conça, la pronmiè commignon. Toute pronmiè commignon pas meinme la ? Yé ca vini geinnein nègue yé la, la yé case.

— Li té gain oune employé, la Matouri la, a dimanche, oune so, li té ca gain travail ; sanmedi, li té c’allé, landans oune pitit charabanc, semblé caisse vèmouth conça ; dimanche, a soai, li ca rouvini Cayenne.

— Oune jou, la chimin, li doumandé oune femme, si li pas wai neinnein Joassin.

— Madanme Joassin, la paroaisse, réponne nègresse la.

— To c’appelé li madanme, rouprendne employé la ; coument to wa appelé madanme blangue, athò ? madanme, a ça qui ca poté chapeau, Cayenne.

— Nègresse la roumassé li bin. To pouvé wai moune insolent, passé ça ? a massogan aussi, oune so, qui ca palé conça.

— Pitit Matouri, a peye boussouanne, qué fronmi tacoco. Yé montré mo la, oune bitachon, òte bò Tangui là-bas, òte bò Larivot, côté oune blangue mangé, toute so fòtine, qué boaite collin. Lò la, boaite collin té rivé, tout nove, Cayenne. A la, mo wai, òbò case blangue la, mangue kiouisse madanme, qué mangue vingtne cinq.

— Li pas gain côté yé té ca fait patie, passé la bitachon Saint pré la. Patie Matabo qué chimin Badouel, pas engnin òbò yé.

— Oune jou, mo vini la qué oune société yé té c’appelé Dépalan. Yé toute té gain oune gros cravate madras, yé té c’appelé : cravate balata. Jou la, bête té ca tombé ; yé prend moustouquai anglé. Lò to tendé conça, a pou dansé toute la nouite, sans dronmi.

— Ça foai la, nous dansé canmougué plein nous vent. A la mo wai madanme blangue, maré yé camza, dansé gonmam ; mo ca assouré to, yé ca piqué canmougué la bin meinme.

— Nègue Lacôte, yé proche Cayenne, bon kiò ; kou nègue Pouague, yé pas savé palé. Oune jou, mo tendé oune c’appelé jésite, jéjoute.

— Li té ca raconté, li wai oune milate, fouillé toute so bitachon, jouq so case, pace yé dit li, jésite lessé trèsò, landans ; kou si jésite a nègue qui ca lessé soumaqué, lo yé ca pati. Nègue qui té fouillé trou, pou soumaqué la, té mouri caba, sans oueil.

— Milate la padonnabe ; mé, blangue meinme pas fait ça sotte la ; yé pa çassé trèsò conça, la Montangne d’agent ? Yé pas écrit, jouq minisse, pou ca ? Si ça moune yé la té connaite, fabe labourò qué so pitite yé la, si yé té savé lhistoai Eldorado la, yé té wa fait ça bêtise la ?

— Côté nom dégrad canne la soti, doumandé Jean-Gailla ? gnanpoint oune pied canne, la la.

— Compè, réponne Atipa, lò yé poté canne pronmiè foai, la Cannal, a la ça dégrad la, plant canne yé la té fica.

— To wai la Rorota la, ça côté qui joli. Lò ou òbò crique la, li semblé ou la grand bois, la placè là-bas. Mé, veillé araingnein crabe aussi.

— La Dòvié, gain oune cannapé yé taillé landans oune roche ; li bin joli. Li gain moune qui ca dit, a mouché Dòvié, meinme, qui fait ça travail la ; òte ca dit, ça oune anchin dépòté qui fait li. Mo pa, mo crai, a dépòté la, qui fait so cannapé.

— La Guiamant, a côté la, quand li té gain gendanme, mo wai zaffai qui drôle.

— Oune jou, quate chassò té vini la chasse. Gendanme yé la, rouçouwai yé bin. Yé mangé, yé boai ensembme ; yé pa té gain pò d’anme. Lò yé ca pati, gendanme baille yé toute, controuvenchon. To wai gendanme, veillé yé ; a moune qui pou ca joué qué yé sèvice.

— Ça la, mo wai aussi, oune gendanme ca rafréchi so cò, qué wadé-wadé la anmè annisé.

— Ça temps la, officié zilet yé la, té ca vini souvent, fait patie la Guiamant.

— Oune jou, oune officié, qui général, athò la, fait zaret, larhaut fò, pou ça ; so sodat té neyé, lò yé ca vini la Guiamant.

— Cannal, a pas pou palé di li encò ; li té fini meinme, anvant canne. Li lessé nous, anvant nous lessé li. Mé, lò yé té c’appelé li, Cannal, meinme, a té pronmiè quakié di peye la.

— A meinne zaffai qué Pouague ; tout bitachon yé la entré au fond la lavase. Encò, Pouague, gain roussouce ; yé pouvé roulévé li, li gain tè rhaute ; mé, Cannal, mo pas crai pas. D’abò to wai lanmè wlé rouprendne so peye, gnanpoint engnin pou fait encò.

— Si yé té fait tablissement la tè rhaute, qué ça soumaqué yé entéré la, Cannal, Cayenne té wa òte quichose.

— Lò, la case nègue, to doumandé atipa ; si yé réponne to gnanpoint ; compè ! crabe la bari, coulant la pote et pis yé dit ; couté bon bon, to qué tendé atipa ca sauté, landans goligo, enbas lit.

— Mo connaite zaffai atipa la, passé toute quichose. Toute temps mo té c’allé çassé, la Lanmarie.

— La Marianne, a zorange, oune so, li gain athò la.

— Tonnégranne a une quakié qui gain tè basse qué tè rhaute. Kou Pouague, a bitachon tè rhaute yé la, oune so, qui rété diboute ; yé malade, mé yé diboute toute meinme. Ça qui ca mouri, yé pou ca entéré yé, pace oune jou, oune jou, yé pouvé roulévé yé.

— Ça moune qui wlé fait dilhouile qué wara peye nègue, qué conmou, yé allé la Cascade. Mo pas jain mai conmou yé baba paisse, passé ça yé la, fòce yé gras.

— Metalot c’appelé La pointe : Pointe moustique ; qui ça yé té wa dit, si yé té c’allé, qué gain bête, li gain bon moune aussi.

— La Mapéribo la, côté qui gain vianne, côté qui gain crapa ; mo manman la tè !

— Si to wlé mangé bon zorange, allé la Cascade, allé la Tonnégranne. Ça la bitachon mouché Piomba, mo mangé pi bon mandarine qué zilive.

— Ça monpè Dourandn qui tabli boug la. Anvant li, quakié la pas té gain paroaisse.

— Moussénéri, ça peye calicha qué zouite ; encò bon zouite roche yé la.

— Jonne mègue yé la, beaucoup savé lit ; yé té gain, oune pitit lècole, draite kou ça di Cayenne.

— Piti nègue moussénéri, yé content charadé. Lò chèfrè, ca anpprendne yé priè, li gain ça qui ca dit :

Chaclam, chaclam, priè macaque.

— Quand yé ca montré cantique, òte ca chanté :


Bénissons saucissons,
Vianne salb, qué pâté bannanne.

— Oune jou, la catéchisse, monpè doumandé oune, combé bongué li gain. So manman té ca vendé cricifi.

— Li gain plein oune croucrou, enbas lite mo manman, réponne pitit nègue la.

— Li doumandé oune òte, qui ça li ca fait pronmiè, lò li lévé bonmantin. Monpè té crai li té ké réponne, li ca fait nom di pé.

— Mo ca pissé, réponne ça la.

— Monpè allé trouvé so prainne ; yé salé fillòle la, so gogo, qué lapite.

— Mo c’allé souvent, la Moussénéri, côté mo compè Dorilas. Oune jou, mo trouvé li ca fait oune laguiè, qué so pitite yé la, pace yé ca pronnoncé mal, la lècole. Lò chèfrè dit :


Vierge Mari-eu,
Place moi,
Un jour dans la patri-eu,
Près de toi.

— Ptit moune yé la, ca chanté :


Vierge Mari-é,
Place moi,
Un jour dans la patri-é,
Près de toi.

— Lò yé ca lit ; si li gaini : barrière, pitit moune yé la ca dit : bariè.

— Mo dit Dorilas, to pas beinsoin còlè pou ça ; quand pitit nègue yé la, wa pi grand, yé wa pronnoncé bin ; qui ça to wlé fait ? a peye la qui conça.

— Gadé provençal, qui en France meinme, li ca pronnoncé pi mal qui nous. Li ca metté lette pi beaucoup ; nous pa, nous ca tiré ; ça pas drôle. Lò li wai plus, landans oune live, li ca dit plusse.

— Pitit moune yé la gain misè caba, pou pronnoncé mot qui gain oune R, oune so ; li wlé yé pronnoncé : barrière, qui gain tois.

— Pi ta, li wa wai si pitit nègue yé la, pou ké palé bon francé. Est-ce li gain criole qui ca pronnoncé francé, mié qui ça di Cayenne ?

— A Moussénéri, mo wai yé viré mannaré, pou trouvé oune pitit moune, qui té vòlò ; mé so chanté :


Délingue ho ! délingue,
Délingue fafa la la,
Fafa la la ido,
Ido ca la founga,
Oti la marié, ié ié,
Còtòche !

Pitit Cayenne a té pi belle bitachon di Moussénéri. Li té gain toute zaffai landans : mannoufactou, moulin dileau ; dégrad là-sous dé lariviè. A pou ça yé té baille li ça nom la.

— Mo crai yé dépensé passé oune million landans. Ça oune milate òte peye, qui té riche, qui tabli li.

Pendant yé ca causé la, yé té allé jouq la bitachon mouché Rosette, qui dèiè cémikiè la, et pis yé té rouvini là-sous yé pas. Lò Atipa fini palé di Pitit Cayenne la, yé té la pont chainne. Li té vrivri soucou.

— Li six hò, dit Atipa, mo femme ca anttendne mo, pou soupé. En nous descendne, bò di la case.

Yé rentré pa larie bataillon. Lò yé rivé divant case Atipa..

— Mo ca rété, jouq la Louis canmougué, dit Jean-Gailla ; mo c’allé. Mo michant compangnin la, ca anttendne mo, aussi, athò la.

— Gréméci, compè ! mo anpprendne, jodla, quichose mo pas té jain dronmi rêvé.

Yé dit yé compangnin bonsoai, et pis yé séparé.