Page:Parépou - Atipa, 1885.djvu/143

Le texte de cette page a été corrigé et est conforme au fac-similé.

Couillè, pou joué, to ca passé to còlè athò.

— Tant pis pou yé, réponne Atipa. Pitit sèpent, qui wlé vive, pou ca fica landans chimin. Si pitit nègue la sou, mo pas boai qué li.

Atipa té soaif, li coupé oune yanne rouge, li boai so dileau ; li soucouyé, aussi, oune pied couguérécou, li roumassé moceau grainne.

— A pou to fait qui ça meinme, qué ça grainne la, doumandé Couillè ?

— Compè, réponne Atipa, lò ou gain femme, a oune grainne ou ca beinsoin souvent, à soai, lò ou c’allé couché.

Yé prend chimin Cayenne, kou yé té pati, sans oune vianne la yé sac. Yé séparé la pont chainne. Atipa rentré, couvri qué tique, qué pou d’agouti ; li obligé frotté so cò qué citron.