Auguste Ghio Voir et modifier les données sur Wikidata (p. 55-74).
◄  III
V  ►

IV

Lò Atipa lessé Doritas, li allé wai dé au tois canmarade.

Li causé moceau, tout patout, qué moune vote yé là ; li anpprendne Neinanmoin ca fait propaganne a fòce, pou fait voté, pou pitit mouché la toujou. Li dit, cé bon ; faut dimain mo wai Neinanmoin.

Anvant li rentré la so case, li allé côté Thimothée, oune nègue qui Chaund pou vote. Atipa bin qué li ; li baptisé oune pitite di Timothée.

Timothée ca rété la larie Provence. Dips Atipa rivé, yé coumencé causé di vote la, et pis causement la tombé, là-sous zaffai pòpòte.

— To wai, dit Timothée, coument zaffai coumencé mêlé landans peye la ?

— Pas palé, compè ! réponne Atipa. A pas ça mo causé qué Dorilas, lò nous té ca doujenein la non ? Zaffai grave, mo chè Timothée ; aussi, faut dimain, sans faut, mo wai Neinanmoin.

— Athò la, a pòpòte, oune so, yé wlé voyé. Mo tendé yé dit, meinme, yé ké doublé yé qué rédivisse. Li gain oune blangue, qui vini di France esprès pou ça. Yé crai toute moune ké prend rédivisse yé la. Yé fronté ca dit, faut yé mairé ici la. Nous pas doumandé ça moune yé la. A coument pou nous fait ? Lò dileau tròpe, pou crapaud, qui ça to wlé li dit ?

— Zòrè pas pouvé rhaute passé tête. Est-ce nous pouvé allé, en France, batte Minisse ? Mouché yé voyé, en France, pou briga qué li la, pas fò, tant pis pou nous. Li pas wlé ni coolie, ni pòpòte. A qui ça li wlé ?

— Encò, est-ce a bin vrai, li pas wlé pòpòte ? Discou li fait, gouvènò l soutouni, toute ca dit nous ça pas vrai. Zaffai rangé, pas gain cassé oueil. To wai, landans ça zaffai l, li gain oune angui enbas roche ; et faut nous veillé li oui, pace a oune angui tremblant.

— Au bou di compte, pòpòte pas pouvé rété, ici la conça, sans fait engnin pou nous. Peye la, a pas di yé. Yé pas la, pou planté denrée, pou fait travail habitant ca fait. Titalhò, yé wa voyé yé, la placè aussi, alosse.

— Mo savé blangue ca dit, a yé qui fait languiè qué Cépérou, roai inguin, qui té larhaut fò la ; a yé qui couri hollandé, qué potigué ; mé, peye la, a pas di yé, oune so ; yé pas pouvé metté nous dèrhò, pou pòpòte.

— Pòpòte la, pou fait travaux. Apré, nous wa wai. Jouq athò, yé pencò fait meinme, oune mauvé pitit chimin di fè, pou allé sous l’ vent. Lò nous palé di crique, pou fouillé ; yé ca réponne gnanpoint pòpòte, gnanpoint soumaqué.

— Est-ce à vrai ça ? Si gnanpoint soumaqué, pou qui ça, li gain, si tant di bidget conça ? Pitête yé ké dit, faut vendé nous, pou faut soumaqué. Toute bidget yé la, pas meinme la ? Paquet soti la tête, li tombé la zépaule, a pas meinme côté li c’allé. Quand yé baille dé pòpòte, pou nettieé larie, faut peyé, pou qui ça ça ?

— Mé, oune ingénò rivé. Yé pas fait li vini, pou bon kiò. Faut yé trouvé soumaqué, qué bras, baille li, pou li travaille. Li meinme, faut beaucoup soumaqué, pou peyé li.

— Dipis temps ingégnò ca mangé soumaqué, tout patout, la placè, sans fait engnin, yé pencò guéri di yé. Ça la coumencé plainne, régisse pas à jou ; a qué misè, yé rendé li so case qué so sèvice. Qui ça directò ca dit, di tout ça ?

— Ça qui té gain sèvice la, té crai a di li, a so bagage. li ca fait mo songé, oune vié mouché, qui té la Ladouanne. Li té prend case la, pou so pa. dimanche conça, directò té obligé fronmein lapòte, pou empêché li vini.

— Chef ladmistration yé la, pas ici pou dispité, qué yé compangnin. Yé toute ça nègue maite ; yé divaite maché d’accò.

— Òte ca vini rinq pou touché soumaqué. Lò mois fini, yé allé la trèsò, bacannaco ! Yé pou ca okioupé, si nègue ca mouri di faim, si zaffai peye la, pou c’allé. Yé pas wlé meinme wai nègue qué oueil. Lò ou pou ca mangé chin, ou pas divaite boai so bougnon.

— Yé ça pagra, nous ça laimoai. Li gain òte, yé ça mangé blié ; quand yé fait dé jou, ici la, yé ca soué yé bec, kou poule, et pis do. Binhéré, lò yé pas monté là-sous peye la encò.

— Ou savé peye la plein qué nègue, pou qui ça ou ca vini landans ? Rété en France donc, côté qui gain blangue, oune so. Oune foai yé acheté belle case, baille yé, pou yé fica, palò fini ; a pas yé zaffai apré, si òte pauve guiabe ca rété landans case en paille.

— Lò yé pas wlé fait engnin meinme, peye la, pas jain gain engnin. Titalhò, gadé qué oueil, yé ké écrit Minisse :

« Mouché, gnanpoint matéiaux Cayenne, pou fait case, pou rangé débacadè. Pitit moceau bois té Lorapi qué la Tois calbet la, yé fini. Lò ou ca voyé rédivisse yé la, voyé aussi, bois, qué brique, pou nous fait yé case. Mé, pont yé la, a vié bois nous obligé acheté, pou rouparé yé. »

— Compè, dit Timothée, yé pas pouvé écrit Minisse ça zaffai la.

— Qui ça to ca dit, rouprendne, Atipa ; tout lé jou, yé pou ca boai Minisse, so dileau oueil, conça ?

— Oune ingénò, Minisse té voyé, dit, li gain pi einconnonmie, pou lessé pòpòte couché, la yé hanmac, la zilet, passé yé voyé yé, la Tois calbet, fait bois. To wai travail ?

— Commandant zilet la, tendé ça, dit : A ça maladie té ca doumandé. Tois calbet la, té ca embêté li caba ; li metté toute pòpòte, ca changé roche zilet yé la, di place. Dipis temps la, a ça, oune so, yé ca fait.

— So compangnin yé la, metté yé pa pòpòte ca fait jadin, ca planté bouquet. Mé, pou travail sérié, anttendne !

— Magré tout ça, si to wai, lette, papié, qui ca vini, chaque bateau, la pénitencié yé la, to meinme wa pè ; lòde, contòde, désòde. Toute ça lette yé la, yé c’appelé ça : admistré.

— Oune commissai, wai ça zaffai la, li té wlé fait oune live di toute lette, di toute règloument yé la. Li mouri trop vite. Nous té wa waii quichose qui drôle landans.

— Mo connaite oune coumandant zilet la ; quand li rouçouwai, oune lòde, li té pou ca fait engnin. Li té ca dit, òte bateau la, ké poté contòde ; et ça té vrai.

— Ça coumandant la jouq la òte peye, mo crai athò la. Oune peye qui loin passé France ; ça oune blangue qui té drôle.

— Oune jou, mo wai li acheté, landans oune lencan, la bireau Lòdonnatò la, lapeau vente oune pòpòte, qui té gain potré là-sous.

— Li té wlé acheté aussi, pou prend laponche, calice di oune monpè, qui té mouri. Lò monpè yé la wai conça, yé poussé, là-sous calice la, pou empêché li gain li.

— Lessé nous donc qué to palò pòpòte, dit Timothée. A qui guiambelle nous guiambelle ? yé zaffai pou ca rougadé nous.

— Qui ça, rouprendne Atipa. Tout ça, qui landans peye la, ca rougadé nous. Pòpòte wlé entré la paradis, magré lé saint ; yé wlé nous peyé pou trété yé, au camp ; et pis, to ca dit, ça pou ca rougadé nous ? To pas millò, tendé.

— Au camp la, toute moune ca metté oueil là-sous. Coolie pòpòte, vié moune ; toute, a landans yé ca vini. Toute quakié wlé metté yé vié moune landans. Est-ce li pouvé prend toute moune, côté, côté, yé soti ?

— Pou ça, mo crai si moune riche, yé la, té metté ensembme, yé té wa fait oune lhôpital, pou vié moune. A conça moune riche, ça lessé yé nom, la oune peye. Oune foai gouvelment té wa gain case la, li té wa okioupé di li.

— qui ça to ca dit, réponne Timothée ? Ça peye jalou la. Dé moune pas jain d’accò, pou fait engnin, to ca palé di fait lhôpital. Lò moune riche yé la, fait belle case, pou yé rété, est-ce yé ca songé pauve qui vié ?

— To réson, compè, rouprendne Atpia. A ça mo meinme ca wai. Mo pas jain wai dé, metté d’accò, pou fait meinme oune chimin placè.

— Mo pou ca palé, di nègue richue yé la non ? Nous pa pouvé doumandé yé, oune so, toute quichose. Yé wai blangue c’allé en France, qué yé soumaqué, yé pou ca fait engnin, yé meinme ca caillé.

— Mé, Vitalou, to pou ca crai, coument so découvète Sainnemari la, metté beaucoup soumaqué la trèsò. Mé, Çaïde, li acheté bateau ; li fait case, pou lavé linge. Si moune té prend yé bin, yé té wa fait passé ça, Yé pas moune ingrat. Yé ca wai blangue ca kioulé ; yé meinme pou ca vancé.

— A pou ça yé ca dit, nous peye malhoré ; li pas grain, bon quichose, kou en France. Pas couté yé, compè, ça pas vrai. A moune qui allé kiouqué yé nein, dé jou, en France, qui ca palé conça, pou vanté. Yé pas connaite engnin di France. Mo pa, mo rété six zan, en France ; mo allé tout patout ; mo ké palé to zaffai France.

— Lò guiabe gain so réson, faut baille li li. Mo savé en France joli. Li gain bon quichose beaucoup ; mé, toute zaffai pas vini conça, en France, la dé jou ; et pis, faut to gain cinse, pou vive la ça peuye la. Pauve ovrié, qui ca travaille, kou nous yé la, pou gain yé la vie, to pou ca douté coument yé la misè.

— Mo pou ké palé to, di moune riche ; yé ca vive bin, la toute peye. Mé, pauve yé la, nous posichon belle, òbò ça di France. Yé ca mouri di faim, yé ca mouri di frai. Faut soumaqué, toute la jounein, la yé lanmain. Gnanpoint engnin, pou bon kiò. Chaque pas, to ca contré moune, sans bras, sans jamme, sans oueil, ca doumandé laumonne. Tout patout gain gade-champête ; malhoré yé la pas pouvé ni la chasse, ni la pêche. Est-ce nous peye gain misè conça ?

— Si moune France, té connait nous peye ; si yé té gain soumaqué, pou peyé yé passage, yé toute té ké dévidé Cayenne.

— Ici la, tout ça to metté la latè ca vini, sans soin. Jougé si nous té gain charoue, oune pitit arai meinme ? Frit ca fait chin : mangue, mouché Feycinet poté yé la ; sapoti, zavoca, pomme cannelle. Dé frit kou yé pou ca jain gain, en France.

— là-bas la, yé pomme chawchaw, yé pas vale pas ; pêche, yé poai, yé prime, oune, pou ca proché nous frit. Magré ça, yé ca compté yé, là sous pied, pou moune pas vòlò yé ; yé rhò di prix.

— nous danbois gain, oune tas di grainne bois, kou maripa qué conmou ; nous ca gain yé, sans soumaqué. Jondef qui ça Jondef, yé pas gain en France.

— Déloenne, oune habitant Kourou, té dit : oune bon wara, kiou fendé, millò passé toute frit France. Compè, li té réson.

— Bête qui la danbois, quand frai qué la neige dit, mé nous, yé pas gain engnin, pou yé mange. Lò la, compè, veillé to cò. Loup dèrhò, tout patou, ca çassé moune.

— Si to viré, bò di mangé athò, qui ça to ké wai ? Vianne qué dipain, oune so, dipis bonne annein, jouq saint Silvesse.

— Posson pauve ca mangé, limanne, mèlan, rouget ; ici la, ça pou chin, oune so, to wa metté yé la difé. Yé ca dit to, blangue France pas content posson. Coument to wlé li content posson ? li pas connaite li ; a mauvé posson, oune so, li gain. Nous machoran, nous coco, nous coumarou, si yé té gain yé, a gros tête, oune so, qui té wa mangé yé.

— Yé divin pas gain, oune grainne résin landans. Yé ca fait li, qué toute guiabe. divin nous ca boai, ici, a divin moune riche ca boai, en France. Yé obligé voyé nous bon divin ; sans ça, li té wa trounein landans navi, anvant li rivé.

— Toute yé zaffai, pou mangé, gain zingrédient landans. Yé saindoux, ça souif, pou gressé roue cabouret.

— nous pouvé gain dibè, fronmage, saindoux, qui millò passé yé pa. Nous gain dilaite, nous gain cochon. Si nous pou ca fait yé, nous meinme, tant pis pou nous.

— Et linge ? ça pas landans, oune magasin détail, to ké trouvé ginga qué calicot, à six sou, oune mète, kou Cayenne. Faut to acheté, tas linge, pou chauffé to cò. Ici la, dé chimise ginga qué dé kilote gros blé, oune so, ca faiti to oune annein.

— Athò, et bois, pou to chauffé difé ? To ca peyé oune mauvé piti paquet bois, pas pi gros qui mo coup l’ poing, quaranne sou.

— Bitachon, quand frai baré pauve yé la, conça, a landans paille, yé ca fouré yé cò, pou dronmi. Cayenne pou ca fait frai ; nous pou ca acheté bois, pou chauffé difé.

— Toute denrée to pouvé planté, ça soumaqué. Sans palé di oune tas òte yé lessé, dipis longtemps, roucou, fait grainne la sec, la solé, oune so, voyé en France, li bon.

— Mangnoc, si nous té ca travaille li bin, li té pouvé baille lempois, pi beaucoup encò. Là-sous quate pangnin mangnoc, nous pouvé tiré dé pangnin cispa.

— Café, cacao, sec la solé, yé prix ca lévé tout lé jou ; sec là-sous boucannein, yé pas si bon. A kou lacolle machoran, sec la lomme, millò, passé la solé.

— toute bois maho yé la, a soumaqué ; yé lapeau bon pou fait code. Nous pas beinsoin çassé ranmie. Moucou-moucou, a pou coupé, oune so, fait sec, voyé en France. Yé ca çassé tout ça, qué flambeau, pou fait papié ; gnanpoint. Yé obligé ca rapé bois sapin, pou fait papié. Jouq bagasse canne, nous pouvé vendé ; li bon pou fait papié.

— Mé pariabrava, yé ca doumandé li, en France. Zozeau rempaillé, papillon ; yé ca doumandé tout ça. Dipis Cònidet qué Bataille mouri, moune yé la pou ca okioupé dit ça encò. saint Pré, Lomba, yé pencò mouri ; pou qui ça yé fica, semblé yé pédi la canmougué ?

— A canne, oune so, pou nous lessé ; so colonnie tombé ; blangue ca planté betterave tròpe, la òte peye.

— Li gain côté wangue qué pistache ca vini passé ici la ? Toute potagé jadin, nous gain yé, nous pouvé gain yé.

— Résin, blangue ca fait so cranne qué li, bon kiò ; li ca vini tout patout. Mouché Chapy fait divin caba, à kourou, et bon divin encò.

— Tabac pa, a pas pou palé. Ça mouché Vauquelin fait, to wa crai mo si to wlé, heinbin ! to té pouvé paré laplie, en bas yé feille.

— Voésin connaite toute ça zaffai denrée yé la ; si li té wlé écrit, li té pou ca beinsoin copié Guizan.

— Côté to ca metté bois, athò ? Ròse mâle, wacapou, balat, pou pont, pou case. Lò blangue palé di fè, li crai li dit grandquichose. Fè pas engnin òbò ça bois yé la.

— Cède, bagasse, pou fait coque cannon. Chawari, nangoci, bois rouge, pou yé croube. Angélique, pou qui gòlette.

— Grignon, pou planche. Cajou, pou mèbe. Bois violet, kiò dèrhò, pou cabouret. Wapa gras, pou bariè. Mo pou ca fini, si mo nommein yé toute.

— Et dileau coulé, pou fait moulin maché ; pou fait scierie ? est-ce li manqué ? Est-ce nous beinsoin allé çassé machine vapè, en France ? Dileau Paul Dounez la, a dé pas, la la, li ca coulé pou bon kiò. Moune ici crai, en France yé ca prend oueil trabessé tout ça zaffai yé la.

— Ragué crapaud, qui ça ragué crapaud, en France, a gros mouché. Yé ca roumassé li, metté la case, landans pote. To pas wlé mo kiò boulé, lò mo ca tendé moune ca dit, gnanpoint engnin ici la ?

— Nous peye pas jain prêté soumaqué, pou fait so zaffai. Pessonne pas jain fait souscription pou nous ; a nous qui ca baille òte, tout lé jou. Trembement di tè, vent qui ca chaviré Martinique yé la, nous pas connaite yé. Choléra, nous pas connaite ça. Lapicote, la fièven jorne, a òte ca poté yé baille nous.

— To comprendne, blangue pou ké vini palé to, misè di so peye ; li pou ké dit to, li pi mauvé, passé nous pa. Si to couté li, to wa crai, en France, a qué l’ò yé ca fait case.

— Ça criole qui ca palé mal di Cayenne yé la, ça pou vanté, mo dit to. Ça pou fait kou blangue. Mo connaite ça qui rété dé jou, en France ; lò yé rouvini, di joué joué, yé pas connaite engnin di nous peye encò. Meinme nous langue, yé ca fait semblé yé blié li.

— Li gain ça qui wai atipa, yé doumandé : Ça s’écaille-ti, ou ça se plume-ti ? Òte wai conmou, yé dit : Comment appelez-vous cette graine là ? A pas zaffai pou fait ou rhonté non ?

— Bon zos pou ca tombé la guiòle bon chin. Landans ça moune qui ca critiqué nous peye yé la, li gain ça qui plein qué soumaqué, qui gain moyen. A pas, pou peye la, yé ca rété Cayenne.

— En France, yé c’appelé yé nègue, yé pas content ça. Belle milatresse yé la, pas wlé tendé yé appelé yé nègresse. A pas sotte ça ? D’abò ou di race nègue, est-ce yé pouvé appelé ou blangue ? et pis, est-ce négresse qué milatresse, yé toute pas meinme la ?

— Quand bongué fait moune, yé toute té ça nègue. Li meinnein yé lavé, landasn oune grand dileaua, qui frai. Ça qui lavé yé cò, yé vini blangue. Ça qui pè dileau la, yé kiouqué yé lanmain, oune so, yé rété nègue. A pou ça, to wai, a nous mitan lanmain, oune so, qui blanc moceau.

– Bongué meinme, a té pas milate ; est-ce so peye a peye blangue ; so manman, a té pas milatresse ? Arabe, espangnol, yé tout pas milate ; yé toute pas race coinga ; est-ce yé pas moune, toute meinme ?

— To savé, blangue France po uca distingué kou nous, cap, milate, mistife. D’abò, ou pas ça blangue, pou yé, ou ça nègue. Est-ce nous beinsoin fait anttenchon là-sous ça bêtise la ?

— Blangue pas connaite nous. Dé nègue li gain, en France la, a là-sous yé blangue wlé jougé nous. Encò, ou wa dit a pi vilain nègue yé la, oune so, qui c’allé en France.

— Mo meinme, lò mo té en France, pitit massogan té ca couri dèiè mo. Encò, lò la, li pas té gain nègue, en France, beaucoup kou athò la.

— Oune jou, oune massogan pas appelé mo, boule de neige ; mo réponne li : boule di conconme ; mo kinbé li, la so ventrèche, si yé pas té rhalé li, di mo lanmain, mo té touffé li. Mo pas fâché pou ça, yé sotte.

— Coument criole pouvé dit, nous peye pas bon ? toute moune ca fait yé posichon landans.

— Oti criole qui fait yé fòtine la òte peye ? gnanpoint. Li gain ça potigué meinnein jouq la Lamazòne, çassé l’ò ; nous ca anttendne l’ò la toujou. Yé pas savé potigué, ça nachon la, a roai coquin ?

— Ici la, a condouite, oune so, nous beinsoin. Meinme ça qui pas savé palé, ça qui pas savé lit, ni écrit bonbon, ca riche.

— Oune jou, mo té divant oune magasin, mo tendé oune ca dit : Mouché Hérau, en avez-vous de la bonne beurre ? Li mouri riche.

— Oune òte rouçouwai oune prince là-sous so ladigue Pouague ; li dit : Mon prince, cette digue est mòtoc-mòtoc. Li mouri riche aussi. Mo pas savé, si ça mot la qui entré trop fò, la zòrè prince la, jouq athò, li sourdo.

— Oune òte réponne oune compliment di gouvènò conça : C’est une supposition, Monsieur le Gouverneur, etc., etc. Li mouri popiétai.

— Oune jou, mo té landans oune noce ; mo wai oune fait chimin, la lapòte, pou fait entré danme, et pis li dit : Laissez entre le sexe féminine. Gadé qué oueil, li wa mouri riche aussi.

— Oune òte allé, en France, la oune pitit peye qui gain bon dileau, pou chawawa, la Ouriage ; li dit popiétai lhôtel la, so mékié ça libéral. Li riche aussi.

— Oune té c’appelé toute sa locatai femme yé la, so locatrice. Li mouri riche.

— Li gain, oune tas òte, mo pou ca songé. Yé travaille, yé honnête, peye la bon, yé obligé rivé. Ça qui découragé, pace peye la tombé, athò la, tant pis pou yé. Bongué bon maite, peye la wa lévé.

— Aussi, compè, quand to tendé moune riche ca palé, di allé vive, en France, pas gadé là-sous yé ; soumaqué la ca foutant di yé. Yé pas millò, tendé !

— Yé gain bon temps ; bon temps ca fait pagra maqué. Lò yé en France, pou qui ça yé ca doumandé cassave qué calou ? Lò ou pou ca mangé chin, ou pou ca boai so bougnon.

— Li gain òte qui dit passé ça. Lò pitit moune ca joué qué so catin, li ca cassé li. A conça òte allé, en France, joué qué yé catin ; catin la cassé, yé songé, ici la gain couac qué pimentade, hipp ! to gadé yé rouvini.

— Li gaini ça qui c’allé, pac yé trouvé yé pas assez gros mouché ici la. To crai yé pi gros mouché, en France ? Yé gain tò. Là-bas la, pessonne pas connait yé.

— Li ta caba, dit Timothée ; rété soupé qué nous.

— Mo femme bouilli tois poucici qué oune chouguié zharicot. Lò to femme wa savé, a qué mo to soupé, li pou ca dit engnin.

— Mo ca rété, réponne Atipa.

— Femme ho ! appelé Timothée ?

— Eti houomme, réponne so femme.

— Est-ce mangé la kioui ?

— Oui.

— Heinbin ! en nous mangé. Atipa ca dinein qué nous.

Madanme Timothée metté couvè ; pis yé metté à tabe.

Pendant dinein la, yé causé di oune tas di zaffai. Timothée trouvé nègue yé la, mal fé, ca lessé yé bitachon conça, yé toute, pou allé la l’ò.

Atipa fait li comprendne a ça yé wa wai, tant qui l’ò la wa douré. Jounein, bitachon trop pitit moceau, pou yé lessé placè.

Quand yé fini soupé.

— Qué tout ça, nous mangé meinme jodla, dit Timothée.

— Qui, ça réponne Atipa, tois poucici qué oune chouguiè zharicot, pou nous tois, to, to femme, qué mo, a mangé ça ? Heinbin ! compè, to pas wai côté moune mangé.

— To tendé palé di Lémé. A té captainne la ; mé aussi, milate la té fò. Lò li soti la pêche, li, oune so, ca rhalé so cannon, metté à tè. Li pas té ca mangé, la achette, kou nous conça ; achette té trop pitit ; cété landans térine, li té ca trempé so couac. Lò li fini mangé, li boai dileau, to pouvé compté li gain quate poucici, kou nous pa yé la, qui passé.

— Côté to ca metté Batelmé, athò ? Li té ca mangé six doconnon, pou so kinbé kiò.

— A oune balata to ca coupé mo la, dit Timothée, qué ari.

— Ditout meinme, réponne Atipa. Toute moune Cayenne savé ça.

— Li té gain oune blangue, Pouague, qui té fò aussi pou ça ; yé té c’appelé li, mouché Bouillo. Quand yé invité li, a doujenein conça, li ca prend oune lavoument, la veille. Compè ! mo dit to, si to boucannein pas changé qué vianne, pas la peinne to invité li ; so compangnin té ca invité li, pa plési di wai li mangé.

— A mangé qui té divaite kioé li aussi ; jou li mouri, mo té allé aceté zouti, la grand magasin, divant lavancé la, mo tendé pitit blangue la ca dit, li mouri di oune fausse indigestion.

— Mouché Bouillo la té drôle meinme ; il allé Pouague tabli oune bitachon ; anvant li coupé batis, li dépensé, toute so soumaqué, pou fait oune belle chimin dégrad. Lò chimin dégrad la fini, li obligé bandonnein.

— A pas li, oune so, qui fait ça zaffai la, Cayenne. Mo wai, la placè, employé fait tablissement, qué case dimi-chapente, anvant yé prospété, quand yé fait trou prospétion, a sabe, oune so ; yé baqué pou Cayenne.

— Li dix hò, compè ; mo c’allé la case. Jouq oune òte jou.

Li dit Timothée qué so femme bonsoai, et pis li soti.